ČEKREKČIJINA DŽAMIJA U SARAJEVU
Autor teksta: Amra Madžarević, Muzej Grada Sarajeva • Fotografije i video: Mirza Hasanefendić
Na rubnom dijelu Baščaršije, a u podnožju ulice Kovači, nalazi se Čekrekčijina džamija. Podigao ju je Muslihudin hadži Mustafa Čekrekčija 1526. godine. Njegova vakufnama (zakladnica) o izgradnji džamije je sačuvana u originalu, te je to jedna od dodatnih vrijednosti ove džamije. To je ujedno i jedan od najstarijih sačuvanih pisanih dokumenata u Sarajevu. Datum na ovoj vakufnami je zul-ka'de 932, tj. kolovoz 1526. (9. srpanj-6. rujan 1526.) godine.
Ova džamija ima svoje specifičnosti po kojima se razlikuje od ostalih. Ona je, prije svega, najstarija sačuvana potkupolna džamija u Sarajevu; nema svoj harem, jer je opasana dućanima; njena kupola je plića od ostalih; na kupoli se umjesto alema, što je uobičajeno, nalazi čekrk. Čekrk podsjeća na njenog graditelja hadži Mustafu, koji je po zanimanju bio čekrekčija (izrađivao je čekrke). Ova džamija je jedna od rijetkih koja nije izgorjela u pohodu Eugena Savojskog.
Izgled, odnosno položaj munare je, također, specifičan, jer ona svojim tijelom siječe kupolu. Vjerovatno je sam prostor za izgradnju bio skučen i zahtjevan.
Nakon izvršenih konzervatorsko-restauratorskih istraživanja u unutrašnjosti džamije, pronađeno je pet slikarskih slojeva. Naravno, radili su ih tokom vremena različiti majstori i različitog su kvaliteta i umijeća. Danas su najvidljiviji oni iz 19. stoljeća i radi se o floralnim motivima i arabeskama.
Čekrekčijina džamija je nacionalni spomenik kulture.
