STARI LJETNIKOVCI - KULE I ČARDACI

Autor teksta: Prof. Dr. Ibrahim Krzović, prof. emeritus, Univerzitet u Sarajevu Fotografije: Preuzete iz monografije dr. Ibrahima Krzovića: “Stari ljetnikovci, kule i čardaci", Sarajevo, 2019.

Za vrijeme osmanske vlasti u Bosni, Bosanskom sandžaku, zemlju su posjedovali spahije, begovi i age, kasnije i ulema i zanatlije u gradovima. To pokazuju sačuvani zapisi zaostavština umrlih zabilježeni u sidžilima Sarajevskog šerijatskog suda, a evidencija o ostavštinama vodila se u svim sjedištima kadiluka i kadija. Imućniji i ugledniji posjednici zemlje imali su često posjede u više mjesta, sela gdje su podizali kule i čardake u kojima su boravili tokom ljeta i jeseni.

KULA HALILBAŠIĆA u Kovačima kod Hrasnice, fotos porodice Halilbašić.

U sidžilu Sarajevskog šerijatskog suda kula zabilježena kao zaostavšina Mehmed-bega Halilbašića hidž. god. 1265 (1849).

 

Kule su bile visočije zgrade, imale su prizemlje i dva sprata. Prizemlje je uvijek bilo izgrađeno od kamena s malim otvorima poput puškarnica, mazgali, služilo je kao magaza, ostava za ubranu ljetinu, klupe za voće i povrće, često i mjesto za vezanje konja, oprema i alati posluge. Sprat je bio također od debelih zidova, izgrađen od ćerpića i hatula s prozorima na ćefenak i s kapcima. Na spratu je bio mutvak – kuhinja, udžera – ostava za namirnice, posuđe, jedan veći halvat gdje se porodično boravilo, posebno za hladnijih jesenskih dana. Halvat – soba, imao je uz zid sa prozorima minder – sećiju zastrtu šiltetima i jastucima. Pod je bio prekriven ćilimom, dijelom i ponjavama. S ulazne strane je bila musandara, drvena konstrukcija kao vrsta obaveznog ugrađenog namještaja koja se sastojala od četiri niše. Kroz prvu do ugla iza sobnih vrata se ulazilo, do nje je bila niša sa zemljanom peći s otvorom za loženje ili u sobi ili izvan, u kamariji, predsoblju. Do peći je bila niša za sobno kupatilo, banjica, te na kraju vrsta plakara – dušekluk s posteljinom.

Drugi sprat je bio većinom s prepustom, na konzolama proširen, imao je veće sobe, čardake i čardačiće, kamariju, divanhanu, sve od bondručne, skeletne drvene konstrukcije popunjene ćerpićem ili dizmom, bijelo okrečenih zidova i slično opremljenih soba kao i halvati. Sprat je bio otvoreniji, s većim i brojnijim prozorima s pogledom na okolinu i imanje.

LJETNIKOVAC PORODICE ČOMARA - 19. stoljeće, Butmir kod Sarajeva, foto: Bruno Reiffenstein, 1900., vlasnik: Volkskundmuseum, Wien

 

Čardaci su manji, ali brojniji, imaju prizemlje, slične funkcije kao i prizemlje kula, a sprat je često s prepustom, također širi i u lahkoj bondručnoj konstrukciji. Na spratu je čardak – veća soba okrenuta panorami, čardačić, kamarija otvoreno predsoblje sa divanhanom. I čardaci su opremljeni kao i kule, enterijeri su uređeni kao i enterijeri boljih gradskih kuća, sve zastrto lijepim tkaninama. I čardaci i kule su pokrivene četverovodnim krovom.

Povlačenjem osmanske vlasti i ulaskom Bosne u sastav Austro-Ugarske, potom stare Jugoslavije, Bošnjacima su agrarnom reformom oduzeta imanja – zemlje, stari ljetnikovci su došli pod udar pljačkaša, paljevina, dijelom napušteni, gotovo u potpunosti su nestali.