U posljednjem poglavlju doktorske disertacije koju je Ivo Andrić odbranio u Gracu 1924. godine pod nazivom “Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine“ stoji i ovakva konstatacija: “Onaj deo bosanskog stanovništva koji je prešao na islam sačinjavao je u doba turske vladavine vladajuću ratničku kastu; ona je svoje snage trošila prvenstveno na osvajanje, a zatim na odbranu poseda.

Bišćevića kuća (ćošak) iz 17. stoljeća jedan je od najljepše sačuvanih primjera stambene arhitekture osmanskog perioda u Hercegovini, a koji svjedoči o visokoj kulturi stanovanja muslimanskog stanovništva i pažnji koja je pridavana prostorima intime i obiteljskog života.

Neke od najljepših slika u historiji modernog slikarstva u Bosni i Hercegovini naslikane su prema motivima iz interijera muslimanskih kuća. Ovi prostori najvjernije oslikavaju visoku kulturu života u islamu: značaj intime, ljepote, sklada, vezu sa prirodom i njegovanje obiteljskih veza.

Rodna kuća Zulfikara Zuke Džumhura u Konjicu, smještena na lijevoj obali Neretve, od 1984. godine u vlasništvu je Općine Konjic. Kuća je obnovljena, kao i avlija sa smokvom koju je često Zuko spominjao u svojim tekstovima.

Kad govorimo o tradicionalnoj bosanskoj kući, mislimo na kuće nastale u periodu vladavine Osmanlija na ovim područjima. Iako je ovakvih originalnih kuća ostalo jako malo, uglavnom su pretvorene u muzeje, mi i dalje možemo govoriti o postojanju bosanske kuće.

Begovina predstavlja jedinstven kompleks koji svjedoči o najvišim dometima u kulturi stanovanja muslimanskog stanovništva na prostoru Bosne i Hercegovine kao i o kontinuitetu urbanog života stolačkog kraja.

Pljevlja, Sandžak

Behaudin Selmanović (1915–1972) jedan je od najvećih bošnjačkih modernih slikara koji je, nakon završetka Kraljevske likovne akademije u Zagrebu (1943), svoj život i opus trajno vezao uz Sarajevo, Počitelj i Stolac.

Kula Redžepagića je najstarija kula u Plavu. Smatra se da ju je sagradio Hasan-beg Redžepagić 1671. godine, dok prema nekim izvorima kula potječe iz 15. stoljeća, kada ju je podigao Ali Muče…

Termin serdžada vremenom je usvojen za sve prostirke malih dimenzija koje su služile za steranje po podu ili namještaju (slika 20). Bekrić, kako vidimo, opisuje serdžade prostrte uz basamke i na sećiji. Granica između svetog i profanog, koju je tako lahko povući u nekim drugim religijskim sistemima, u islamu je porozna ili je uopće nema, kako Poslanik, a.s., veli: “Učinjena mi je cijela zemlja mesdžidomˮ (Buhari).

Kada sam pred deset godina došao kao učitelj u ubavi Maglaj na Bosni, došao sam u novi meni nepoznati svijet…

U serijalu Gazi Husrev-begova riznica predstavljeni su vrijedni eksponati koji se nalaze u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. U novoj epizodi predstavljena je Banjalučka serdžada, jedinstvena i prepoznata u cijelom svijetu kao iznimno djelo islamske umjetnosti i autentični bosanski proizvod.

Sjenica, Srbija

Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine

Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine

Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine

Svrzina kuća predstavlja primjer stambene arhitekture osmanskog perioda u Sarajevu i kulture stanovanja muslimanske porodice s kraja 18. i kroz 19. stoljeće.

Tešanj, Bosna i Hercegovina