POGLED NA RUKOPISE HAFIZOVOG DIVANA

Šemsuddin Hafiz Širazi (umro 792/1389–90. godine) jedno je od najvećih imena klasične perzijske književnosti čiji su gazeli stekli popularnost i na Istoku i na Zapadu. Hafizov pjesnički genij sublimirao je i na osoben način sažeo dotadašnju perzijsku pjesničku tradiciju i spojio dva temeljna kraka u razvojnoj putanji klasične perzijske poezije: lirsku, ljubavnu i gnostičku, irfansku ili sufijsko-filozofsku pjesmu (gazel).

Već od ranog razdoblja ukorjenjivanja islamske kulture na Balkanskom poluotoku nalazimo i tragove koji ukazuju na prisutnost Hafizovog pjesničkog opusa. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu posjeduje 14 rukopisa Hafizovog Divana, ne računajući rukopise komentara na drugim jezicima, prije svega na turskom, u kojima su, također, navedeni svi gazeli i stihovi na perzijskom a potom su prevođeni i komentirani na turskom jeziku.         

Najraniji prijepis Hafizovog Divana koji se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci datira nešto manje od jednog stoljeća nakon pjesnikove smrti. To je rukopis broj 2.743, prijepis potječe iz 890/1485–86. godine. Prepisao ga je Ğa‘far b. Hasan b. ‘Alī Ğa‘far al-Qūhestānī, a bio je vlasništvo ‘Abdulqādira b. Abū al-Misrīja iz Kara Baga u Perziji (‘Ağam). Rukopis potječe iz biblioteke Muhameda Enverija Kadića (Nametak, 398). Nažalost, za većinu postojećih rukopisa u biblioteci ne može se utvrditi datum prijepisa, kao ni ostali podaci o prepisivaču i mjestu prepisivanja. Rukopisi Divana u kojima se nalaze godine prijepisa svjedoče da su prepisivani krajem 15. i početkom 16. stoljeća. Najmlađi prijepis (rukopis br. 6374) potječe iz 18. stoljeća,  prepisao ga je Mustafā Tālib 1188/1774. godine, i dolazi iz Elči Ibrahim-pašine (Fejzije) medrese u Travniku (Nametak, 402). Ostali datirani rukopisi spadaju u red starijih prijepisa: rukopis broj 1.055 prepisan je sredinom zul-kadea 902/ početak jula 1497. godine, rukopis broj 3.125 prepisan je 928/1521-22. godine, a prijepis rukopisa broj 3.062 potječe iz 1008/1599–1600. godine. Za devet rukopisa Hafizovog Divana u Gazi Husrev-begovoj biblioteci ne postoje podaci o datumu njihovog prijepisa.

Neki od rukopisa su nepotpuni, a kod pojedinih je raspored donekle ispreturan. Uglavnom su prepisivani dvostubačno, tinta je crna, rukopisi imaju kustode i, najčešće, marginalne bilješke. U ovim bilješkama susrećemo metrove gazela, objašnjenje nekih riječi ili jezičkih konstrukcija. Pismo je, uglavnom, nash i nasta‘līq. Tekst rukopisa je, većinom, obrubljen sa jednom ili više tanjih i debljih linija različitih boja: plavom, zlatnom, crvenom ili crnom. U pojedinim rukopisima i pjesme, odnosno gazeli, uokvireni su linijama različite boje. Početak većine rukopisa karakteriziraju višebojne dekoracije i ukrasi, neki vrlo bogati i raznovrsni.

Rukopis 1.055 spada u ljepše rukopise Hafizovog Divana. Unvan je izrađen u zlatnoj, plavoj i crvenoj boji, a tekst obrubljen zlatnom bojom. Također, rukopis broj 6.374 brižljivo je urađen. Istaknutije riječi pisane su crvenom tintom. Unvan je urađen u više boja, prevladava zlatna. Prve dvije strane optočene su debljim zlatnim linijama, a ostale crvenim. Izvanredno urađen početak ima i rukopis broj 2.615. Tekst je obrubljen plavom, zlatnom i crnom linijom. Naslovi su ispisani crvenom tintom. Prve dvije stranice ukrašene su zlatnom bojom, ali su oštećene. Rukopis broj 1.366 izdvaja se od ostalih rukopisa po pet izuzetno lijepih ilustracija, odnosno minijatura. Tekst rukopisa je obrubljen zlatnim i crnim crtama, a unvan je izrađen plavom i zlatnom bojom. Uvez je kožni sa izvanrednim ornamentima i prekrasnim prijeklopom.

Interesantno je istaknuti da je najveći broj rukopisa Hafizovog Divana dospio u Gazi Husrev-begovu biblioteku iz Travnika, odnosno biblioteke koja se nalazila u sklopu Elči Ibrahim-pašine (Fejzije) medrese.

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci pod brojem 9.782 nalazimo interesantan izbor stihova iz Hafizovog Divana novijeg datuma. Na prvom listu obične školske sveske (14 x 20 cm) stoji naslov Sociološke misli u Hafizovom Divanu. U prvom dijelu navedena su 304 distiha ili samo početni dijelovi stihova iz Divana, a nakon toga je ispisano 30 prethodno naznačenih stihova od kojih su neki prevođeni na bosanski jezik. U rukopisu se također nalaze bilješke iz sociologije na bosanskom, zatim različite bilješke iz ahlaka i akaida na arapskom i bosanskom jeziku, potom neka pjesma i prevod jedne ilahije na bosanski jezik.

Pored Divana, pojedinačni gazeli i stihovi Hafiza Širazija nalaze se i u brojnim rukopisnim pjesničkim zbirkama (medžmuama) i drugim raznovrsnim književnim bilješkama. Autori ovih medžmua su često Bošnjaci, različitih profesija i živjeli su u različitim gradovima i područjima.

Bibilioteka čuva zbirku iz porodične kolekcije koja je bila vlasništvo Beha-ef. Sikirića. Autor zbirke je Iranac, Ali Davani, a na jednom od listova nalazi se godina prijepisa, 896. po Hidžri. Dio koji se odnosi na Hafizovu poeziju obuhvata 20 listova zbirke. Autor medžmue pojedinačno citira stihove iz Hafizovog Divana, a potom ih prilično detaljno i opširno komentira na perzijskom jeziku. Komentar je sufijskog karaktera. Originalni stihovi su pisani crvenom tintom, imaju kustode i ponegdje marginalne bilješke. 

Izvor:

• Nametak, Fehim (1998), Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Gazi Husrevbegove biblioteke, svezak IV, London–Sarajevo.