SVIJETLI PRIMJERI ČUVANJA PISANOG NASLIJEĐA

U aprilu 1941. godine, kada su njemačke jedinice bombardirale Sarajevo, izbio je požar u dvorištu Careve džamije, gdje je bila smještena i Gazi Husrev-begova biblioteka. Požar je, između ostalog, zahvatio i krov Biblioteke. Profesor Franjevačke bogoslovije dr. Miroljub Pervan je, primijetivši ovaj požar s prozora Bogoslovije, koja se nalazila u neposrednoj blizini Biblioteke, alarmirao vatrogasce, ali je dobio odgovor da oni na teren izlaze samo na izričit nalog bana Drinske banovine. Uprava Banovine bila je smještena u Konaku koji se, također, nalazi u neposrednoj blizini ovih objekata. Prof. Pervan se uputio u prostorije Konaka, ali ni tamo nije nikoga našao. Iz ovih prostora “u ime banaˮ naredio je vatrogasnoj četi da odmah idu gasiti požar, što je i urađeno, i Biblioteka je spašena od sigurnog uništenja.

Tokom Drugog svjetskog rata najvredniji rukopisi su preventivno izmješteni iz Biblioteke i smješteni u Gazi Husrev-begovu džamiju. Tim povodom Handžić je u dogovoru s mutevelijom Gazi Husrev-begovog vakufa naručio izradu drvenih sanduka u koje su smješteni rukopisi i pohranjeni u džamiji (Arhiv GHB, br. 1/43).

Početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu, u aprilu 1992. godine, na inicijativu i pod nadzorom direktora Biblioteke Mustafe Jahića, organizirano je izmještanje prvo rukopisa, a kasnije ostalih knjiga iz tadašnje zgrade Biblioteke na sigurnije mjesto u Gradu. Oko 500 odabranih rukopisa pohranjeno je u trezor Privredne banke, gdje su ostali do kraja rata. S obzirom na to da u Sarajevu nije bilo sigurnog mjesta i da se usljed dužeg boravka na jednom mjestu mogla otkriti lokacija na kojoj se čuvaju, premještanje ostalih rukopisa organizirano je u toku rata osam puta (prizemlje stare zgrade Biblioteke, stara zgrada Kuršumlije medrese, sadašnja zgrada Medrese (Đulagin Dvor), Vatrogasni dom, Narodno pozorište, stara zgrada Medrese u sadašnjoj Ulici Hamdije Kreševljakovića, ponovo sadašnja zgrada Medrese i, na kraju, ponovo stara zgrada Medrese u sadašnjoj Ulici Hamdije Kreševljakovića).

Izvori:

• Arhiv GHB, br. 1/43.

• Kadić, Rešad, “Kako je sarajevski franjevac otac Pervan spasio dragocjenu Gazi Husrev-begovu knjižnicuˮ, Sarajevski novi list, god. I, br. 146, 1941, str. 5.

• Jahić, Mustafa, Trajnost islamskog naslijeđa, Gazi Husrev-begova biblioteka, Sarajevo, 2019, str. 2.